Hrvatski medijski vokabular sve je siromašniji

Prema Hrvatskom jezičnom portalu hrvatski ima 116.516 osnovnih riječi, a upravo je ovaj portal mnogima spasonosna interaktivna stranica za provjeru pravopisa, značenja ili ispravne upotrebe riječi. Vokabular se, naravno, razlikuje ovisno o području i primjeni. Jeste li kad primijetili da se vaš rječnik mijenja ovisno o tome s kim razgovarate? Na poslu upotrebljavate jedne riječi, a razgovarate li s djetetom, nastojite izbaciti sve „teške” riječi. Ako ste stručnjak u nekom području, vaš se vokabular bitno razlikuje od uobičajenog govornog vokabulara. To svakako vrijedi za zanimanja poput liječnika ili odvjetnika, ali isto tako  za električare, računovođe ili čuvare u zoološkom vrtu.

Masovni mediji također imaju svoj vokabular, a pod time mislimo na skup riječi koje se upotrebljavaju u pisanju novinskih ili internetskih članaka i govorenju na radijskim i televizijskim informativnim emisijama.

 

Koliko riječi koriste mediji?

 

Iskrica koja je zapalila naše zanimanje bilo je istraživanje provedeno davne 1980. godine. Dubravko Škiljan uzeo je članke Večernjeg lista i Vjesnika i ručno brojio koliko je različitih riječi upotrijebljeno. Te davne 1980. veličina vokabulara Vjesnika iznosila je 75 754 pojavnice i 10 124 leme, dok je u Večernjem listu bilo 54 525 pojavnica i 8653 leme.

 

Što su pojavnice, a što leme? Zašto se brojevi tako razlikuju i koji broj, pobogu, treba gledati?

Pri proučavanju riječi morate uzeti u obzir da one nisu uvijek iste. Riječ „kuća” može se, primjerice, pojaviti kao kuća, kući, kućama, kuće, kućom itd. Kada brojimo sve oblike u kojima se riječi mogu pojaviti, govorimo o pojavnicama. Leme su, s druge strane, riječi u osnovnom obliku. Leme kuća, kući, kućom i kućama jedna su riječ jer se odnose na isti osnovni oblik.

 

Koji broj treba gledati?

 

Trebalo bi gledati oba broja jer svaki daje drukčiju informaciju i zajedno čine odgovor na pitanje veličine vokabulara. Mjerenjem broja pojavnica saznajemo koliko je različitih riječi neki medij upotrijebio, dok mjerenje broja lema otkriva s koliko se različitih osnovnih oblika riječi medij koristio. Drukčije rečeno, bogatstvo vokabulara mjereno lemama vrednuje različitost broja riječi koje se upotrebljavaju, dok vokabular mjeren pojavnicama govori koliko je bogat neki vokabular sa svim varijantama i oblicima riječi. Ta se dva broja dakle upotpunjavaju.

 

Sve je to lijepo, no kakva je situacija danas?

 

Podaci kojima raspolažemo su iz neobjavljenog istraživanja 2015. godine koje su proveli dr. sc. Slobodan Hadžić, vlasnik i osnivač poduzeća Presscut, te dr. sc. Artur Šilić, dugotrajni Presscutov suradnik i majstor za NLP tehnologiju. Za razliku od 1980. godine 2015. istraživanje je provedeno uz pomoć tehnologija za obradu podataka na kojima se i temelji djelatnost media monitoringa i Presscutove arhive medijskih objava bez koje bi velik problem bio prikupiti podatke za obradu. Vjesnik je, nažalost, do 2015. godine prestao izlaziti pa je istraživanje provedeno na člancima Večernjeg lista, Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije.

Mislite li da u 35 godina medijski vokabular ima više ili manje riječi? Odgovor je, tu su negdje.

Nedostižni Vjesnik iz 1980. ostao je prvi sa 75.754 pojavnice i 10.124 leme, no dnevne novine u svojim člancima imaju približno istu veličinu vokabulara kao Večernji list 1980. godine koji je tada imao 54.525 pojavnice i 8653 leme. Primjerice, u 2015. je Večernji list imao 51.503 pojavnice i 9005 leme.

 

Gdje se razlikuju vokabulari?

 

Koja je razlika između mrežnih i tiskanog izdanja novina? Ima li razlika u vokabularu?

Odgovor je ima. Vokabular mrežnih izdanja jest siromašniji. Ne samo vokabular nego je i rezultat mrežnih izdanja lošiji od rezultata tiskanih izdanja istih izdavača. I to u sljedećim kategorijama:

duljina teksta u rečenicama, duljina teksta u riječima, duljina teksta u znakovima, prosječna duljina rečenice, prosječna duljina riječi u slogovima, mjera leksičke gustoće, leksičke redundancije, mjera gustoće entiteta, kompleksnost riječi po duljini slogova i frekvenciji, mjere temeljene na procjeni složenosti riječi u novinskom korpusu.

Znam, sigurno je vaš daljnji argument „ali od mrežnih se izdanja očekuje šturost jer ljudi nemaju volje čitati duge članke na ekranima za razliku od papira”. U pravu ste samo djelomično.

Primjereno je da je dužina teksta mrežnih izdanja kraća, no to ne opravdava smanjen broj različitih riječi koje se upotrebljavaju u tim izdanjima u odnosu na tiskana.

 

Posljedice osiromašenog vokabulara

 

Jezik je živ te se mijenja i prilagođava kako se život i okolina u kojima društvo koje upotrebljava neki jezik mijenjaju. Različite nacionalnosti ponosne su na veličinu vokabulara svojega jezika.

Raznolikim vokabularom pojedini jezik ima veće mogućnosti izražavanja. Bogatiji leksički fond pokazuje spremnost jezika da se bavi različitim temama na primjerene načine.

Masovni mediji i dalje su sredstvo informiranja, zabave i edukacije (što su im primarne funkcije) te svjesno ili nesvjesno utječu na raznolikost vokabulara koji neki narod upotrebljava.

Zatiranjem bogatstva hrvatskog jezika slabom upotrebom fonda riječi jezik se osiromašuje. Nije uvoz stranih riječi sada problem, nego posljedica. Nekorištenjem vlastitih riječi upotreba stranih postaje potreba. Praćenje bogatstva vokabulara masovnih medija svakako je vrijedan pokazatelj smjera kretanja bogatstva hrvatskog jezika općenito.

Komentirajte

Možda će vas zanimati