vukovar

“Vukovar PRESS 1991. – 1996.”

Izložba „Vukovar PRESS ˗ Vukovar u tiskanim medijima 1991. ˗ 1996.“ plod je jedne od onih sretno-nesretnih okolnosti koje su obilježile „izgubljene“ godine što su ih Vukovarci proveli u progonstvu.

U doba kada elektronski munjevito odnose prevagu nad klasičnim tiskanim medijima, u svijetu u kojemu se ljudi koji vole osjetiti miris tiskarske boje i papira (i pisanu riječ još uvijek radije drže na dlanu nego na dlanovniku) počinju smatrati čudacima, jedna izložba novinskih tekstova, novinskih članaka, posve se nenamjerno promeće u izložbu gotovo arheološkog tipa.

U gradu kojemu su 1991. godine pokušali uništiti cjelokupnu duhovnu i materijalnu baštinu pa i samo sjećanje, taj je „opipljivi“ materijal, iz mnoštva razloga, posebno dragocjen.

On je ponajprije objektivni materijalni podsjetnik na (dva)desetak teških godina čije se značenje i uloga čijih se protagonista danas nerijetko pokušava na ovaj ili onaj način redefinirati.

Nadalje ˗ a što posebno vrijedi za razdoblje opsade Vukovara u jesen i zimu 1991. godine ˗ ovaj materijal, sakupljen na jednom mjestu, trajan je dokaz da su Vukovar i Vukovarci ˗ koji su se u to doba osjećali (doslovno i figurativno) sami i zaboravljeni od svijeta ˗ itekako bili u misaonom i medijskom fokusu hrvatske i inozemne javnosti.

Napokon, dio ovog materijala svjedoči i o upornosti, entuzijazmu, ustrajnosti a počesto i osamljenosti s kojom su se Vukovarci, nakon bitke za svoj grad i državu, upustili u bitku za svoje ljude, svoj identitet i svoje pravo na povratak i normalan život.

Izložba „Vukovar PRESS ˗ Vukovar u tiskanim medijima 1991. ˗ 1996.“ plod je jedne od onih sretno-nesretnih okolnosti koje su obilježile „izgubljene“ godine što su ih Vukovarci proveli u progonstvu. Igrom tih okolnosti, naime, autorica koncepta izložbe 1992. godine zatekla se na radnom mjestu u jednoj zagrebačkoj tvrtki koja se bavila press clippingom i koja je, opet spletom neobičnih okolnosti, bila odlučila sačuvati izvornike novinskih tekstova koji su se o Vukovaru objavljivali sve do njegova pada. Zahvaljujući susretljivosti uprave i trudu djelatnika tvrtke PressCut d.o.o., novinski članci o Vukovaru nastavili su se redovito pratiti, prikupljati i obrađivati sve do 1996. godine.

U tom je razdoblju nastala zbirka od približno 3000 članaka iz domaćih i inozemnih tiskanih medija koju danas predstavljamo. To je iznimno vrijedan materijal,  ne samo u smislu dokumentiranja jednog vremena. Radi se i o svojevrsnom spomenaru, vremenskoj traci na kojoj su zabilježeni činjenični i emocionalni miljokazi u biografiji Vukovara kao fizičke činjenice ali i kao veoma specifične ljudske zajednice.

U dijelu izložbe posvećenom inozemnim medijima mogu se pronaći tekstovi iz američkih, njemačkih, mađarskih, austrijskih, britanskih i medija iz mnogih drugih zemalja, što svjedoči o tome da je Vukovar, iz različitih razloga i pobuda, bio i međunarodno relevantan fenomen.

Jedno od istaknutih mjesta zauzima i materijal čija su tema humanitarne akcije posvećene Vukovaru i Vukovarcima, a koja ilustrira zajedništvo takozvanih običnih ljudi kojega Vukovar ni do dana-današnjeg nije prestao inspirirati.

Posebnu „poslasticu“ čini materijal prikupljen iz srpskog tiska, posebice onaj iz vremena kada je Vukovar funkcionirao „na dvije lokacije,“ kao fizički, politički i mentalno posve podijeljena zajednica. Taj materijal vjerojatno ponajviše govori o često nedovoljno valoriziranoj snazi i spremnosti ovoga grada da pobijedi traumatičnu prošlost i usmjeri pogled u budućnost budući da ilustrira stajališta koja i danas opterećuju međunacionalne odnose u Vukovaru.

Spomenutih 3000 novinskih članaka digitalizirano je i danas čini dio redovnog fundusa Muzejskog multimedijalnog odjela Domovinskog rata Vukovar (smještenog u vukovarskoj vojarni). Klica je to iz koje bi trebao niknuti i dio stalnog postava tog muzeja, Novinarska soba, u kojoj će novinari, povjesničari ali i obični građani spomenuti materijal moći proučavati u elektronskom i fizičkom obliku. Bit će to i svojevrsni hommage ratnim izvjestiteljima, hrvatskim i inozemnim, od kojih su neki ˗ poput naših Stjepana Penića, Siniše Glavaševića i Branimira Polovine ˗  na tom poslu izgubili život, a neki ˗ poput snimatelja Srećka Baćuna, fotografa Zorana Jaćimovića ili belgijskog izvjestitelja Laurenta van der Stockta ˗ žrtvovali zdravlje.

Autorica koncepta izložbe ovim putem na pruženoj pomoći želi zahvaliti svim organizatorima izložbe: Glavnom stožeru OSRH / Hrvatskom vojnom učilištu Petar Zrinski  i djelatnicima njegovog Muzejsko multimedijalnog odjela Domovinskog rata Vukovar; Javnoj ustanovi u kulturi Hrvatski dom Vukovar; Gradskom muzeju Vukovar; Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Područnom centru Vukovar te brojnim volonterima koji su logistički potpomogli njezinu pripremu.

Posebnu zahvalnost izražavamo zagrebačkoj tvrtki PressCut d.o.o., bez čijeg razumijevanja i potpore ove zbirke ne bi ni bilo.

Iz kataloga izložbe, Alenka Mirković-Nađ

Govor Alenke Mirkovic Nad (HR)

Govor autorice prilikom svečanog otvorenja izložbe

117 KB

Govor Jasmine Garaj Golubicek (HR)

Govor predsjednice Uprave tvrtke Presscut prilikom svečanog otvorenja izložbe

177 KB

Alenka Mirkovic Nad - Speech (ENG)

Govor autorice prilikom svečanog otvorenja izložbe

74 KB

Jasmina Garaj Golubicek - Speech (ENG)

Govor predsjednice Uprave tvrtke Presscut prilikom svečanog otvorenja izložbe

176 KB

Komentirajte

Možda će vas zanimati