Analiza medijskih objava o požarima: što pokazuje 30.000 objava

25. kolovoza 2026.

U samo sedam dana medijski prostor u Hrvatskoj preplavile su objave o požarima: izvještaji s terena, svjedočanstva ljudi koji su napustili svoje kuće i iskustva vatrogasaca. Napravili smo analizu medijskih objava na tu temu i obradili više od 30.000 objava iz tiskovina, s radija i televizije, portala i društvenih mreža.

Analiza medijskih objava pokazala je da se tema u tih sedam dana razvijala u četiri jasno odvojena smjera. Donosimo što smo vidjeli, a na kraju i kako takav pregled uopće nastaje.

Što pokazuje 30.000 objava

U tjedan dana zabilježili smo više od 30.000 objava o požarima. Najviše se pisalo na Facebooku i na online portalima, a među lokacijama su se izdvojili Omiš, Dugi otok i Pelješac.

Kao glavni akteri u objavama pojavljuju se Hrvatska vatrogasna zajednica, vojska, Lučka kapetanija, HGSS, Crveni križ i DORH. To nije popis koji je netko sastavio ručno — riječ je o organizacijama koje se u tekstovima najčešće spominju, prepoznatim automatski.

Četiri teme koje su se same izdvojile

Objave se nisu grupirale po ključnim riječima, nego po događajima. Iz te podjele izronile su četiri cjeline.

1. Razmjeri štete

Niz požara na omiškoj rivijeri, Pelješcu i Dugom otoku zahvatio je više od 1.000 hektara površine. Uništene su kuće, vozila te obalni i poljoprivredni objekti. Zabilježena je najmanje jedna poginula osoba, desetci teško ozlijeđenih i tisuće evakuiranih.

2. Uzroci i kazneni progon

U više slučajeva sumnja se na namjerno podmetanje ili druge ljudske radnje — od odbačenih opušaka do vatrometa. Policija i USKOK proveli su kriminalistička istraživanja, a uhićeno je više osoba u Zadarskoj županiji, Splitu i okolici Benkovca. Uz to se u medijima traže strože kazne i jača prevencija.

3. Spašavanje i sanacija

Vatrogasci, vojska, Lučka kapetanija, HGSS, Crveni križ i volonteri proveli su evakuaciju više od 2.000 ljudi te organizirali prihvatne centre i hitnu sanaciju. Državni vrh obišao je požarišta i najavio financijsku pomoć i dugotrajniju obnovu pogođenih područja.

4. Europski kontekst

Slični razorni požari zahvatili su i Belgiju, Grčku, Crnu Goru, Italiju, Njemačku, Francusku, Španjolsku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Strani mediji pritom posebno izdvajaju hrvatske požare, ekstremne vremenske uvjete, toplinske valove i jake vjetrove.

Zašto je to važno i izvan sezone požara

Požari su bili izvanredna situacija, ali analiza medijskih objava po istoj logici radi u svakoj kriznoj komunikaciji. Kad tema eksplodira, prvo pitanje nikad nije koliko objava, nego koliko brzo raste, gdje se širi i tko su glasovi koji je nose.

• Javne institucije i lokalne uprave u realnom vremenu vide gdje se javlja pritisak i na što treba odgovoriti.
• Komunikacijski i PR timovi dobivaju tonalitet i teme umjesto sirovog popisa poveznica.
• Tvrtke mogu razdvojiti vlastitu vidljivost od šuma oko cijele kategorije.

Kad kriza prođe, ostaje usporedba. Arhiviramo sve hrvatske tiskovine od 1990. godine, a 24-satne snimke nacionalnih radijskih i TV postaja od 2007., što znači da se ovogodišnja slika može usporediti s prethodnim sezonama. Više o tome na stranici medijska arhiva, a o mjerenju tona i tema na stranici analiza medija.

Kako nastaje ovakva analiza medijskih objava

Ovakav pregled ne nastaje čitanjem. Nastaje slaganjem nekoliko tehnologija koje razvijamo godinama.

Opseg izvora. Pratimo sve dnevne novine, časopise i tiskovine, nacionalne radijske i televizijske programe te, kroz Web Hunter, više od 2.000 hrvatskih portala u realnom vremenu. Na društvenim mrežama naši sustavi svakoga dana obrade i pohrane više od 2 milijuna objava. Bez te širine, brojka od 30.000 objava ne bi značila ništa — ne bi se znalo od čega je postotak.

Beey. Televizija i radio ne dolaze kao tekst. Beey ih automatski transkribira i prepoznaje govornike, čime radijski i TV prilozi postaju pretraživi jednako kao novinski članak.

NERC. Sustav prepoznaje osobe, organizacije, lokacije i druge entitete u tekstu. Tako je i nastao popis glavnih aktera i lokacija — Omiš, Dugi otok i Pelješac nisu unaprijed zadani pojmovi, nego rezultat.

Eventi. Tehnologija za automatsko prepoznavanje događaja grupira objave koje govore o istoj stvari, čak i kad koriste različite riječi. Zahvaljujući njoj se 30.000 objava svelo na nekoliko čitljivih tema.

Klasifikator. AI sustav temeljen na neuronskim mrežama razvrstava sadržaj prema važnosti, pa se u izvještaju najprije vidi ono što nosi težinu.

Na kraju je naš AI asistent Isaac sažeo kako se tema razvijala kroz dane, tko su glavni akteri i o kojim se lokacijama najviše pisalo. Svi ti podaci dostupni su i putem API-ja, pa se mogu uvesti izravno u vaše analitičke sustave.

Više o tehnologijama koje stoje iza ovoga možete pročitati na stranici Presscut tech, a o samoj usluzi na stranici media monitoring.

Iza brojki stoje ljudi

Iza svake od 30.000 objava stoje ljudi na terenu. Zahvaljujemo Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, članovima DVD-a, HGSS-u, Hrvatskom Crvenom križu te svim organizacijama i volonterima koji su ovih dana radili ono što se ne mjeri dosegom.

Ako vas zanima kako bi ovakva analiza izgledala za vašu temu, javite se na kontakt stranici ili na 0800 600 909.